Sara Vukman, Author at Prirodoslovna zbirka

Anabaena

Hrvatski naziv: Anabaena
Latinski naziv: Anabaena sp.

Mjesto pronalaska: Iz uzgoja
Datum pronalaska: /
Sakupljač: /

Fotograf: Antonio Nikolić

Opis:

Anabaena je rod cijanobakterija koje stvaraju nitaste kolonije i fiksiraju dušik iz atmosfere uz pomoć sa specijaliziranih stanica – heterocista. Stanice nisu prekrivene sluzavim omotačem. Anabaena ulazi u simbiotski odnosi s nekim biljkama poput vodene paprati Azollae. Razmnožava se fragmentacijom niti, u nepovoljnim uvjetima stvara akinete Sastavni je dio planktona plitkih voda. U umjerenom pojasu tijekom ljetnih mjeseci Anabaena može izazvati cvjetanje vode, stvara toksine koje mogu dovesti do pomora životinja. Nalaz Anabaena-e u vodi za piće ukazuje na zagađenje.

Stanište:

Naseljavaju plitke vode i vlažno tlo.

Sistematika:
vrsta -> rod -> porodica -> red -> razred -> koljeno -> carstvo -> domena

Anabaena sp. -> Anabaena -> Nostocaceae -> Nostocales -> Cyanophyceae -> Cyanobacteria -> Bacteria -> Procariota

Literatura:

Opisao/la: Ines Alujević

Datum unosa: 6.11.2020.

Ginko

Hrvatski naziv: Ginko
Latinski naziv: Ginko biloba

Mjesto pronalaska: Botanički vrt, Kaštel Lukšić
Datum pronalaska: 10.8.2020.
Fotograf: Jana Matić

Opis:

Dvodomno listopadno drvo visine do 35 m, promjera debla do 2 m. Odlikuje se lepezastim listovima koji su podijeljeni na dva režnja (lobusa) izražene viličaste nervature . Muški cvjetovi imaju oblik maca, a ženski se sastoje od po dva sjemena zametka. Filogenetska primitivnost održava se u oplodnji koja se obavlja pokretnim spermatozoidima. Razmnožava se sjemenom i reznicama . Ginko biloba jedini je predstavnik porodice Ginkoaceae koji je opstao još iz doba mezozoika te se smatra ”živućim fosilom” .

Preživio je u malim populacijama u području Kine, ali se uzgaja diljem svijeta.

Stanište:

Sistematika:

vrsta -> rod -> porodica -> red -> razred -> koljeno -> potkoljeno -> carstvo -> domena

Ginkgo biloba -> Ginkgo -> Ginkgoaceae -> Ginkgoales -> Ginkgoopsida -> Ginkgophyta -> Gymnospermae -> Plantae -> Eucariota

Literatura:

A. Alegro, M. Krajačić, A. Lucić. (2014., Zagreb): Život 2. Škloska knjiga. 231.-234. stranica.

ginkgo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 6. 11. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22032>.

Opisao/la: Lucija Sorić

Datum unosa: 6.11.2020.

Čovjek

Hrvatski naziv: Čovjek
Latinski naziv: Homo sapiens

Mjesto pronalaska: III. gimnazija Split
Datum nalaska: 6.11.2020.
Fotograf: Nino Borović

Opis:

Čovjekova lubanja štiti mozak, nosnu šupljinu i usnu šupljinu. Sastoji se od 22 plosnate i nepravilne kosti . Sve kosti lubanje, osim donje čeljusti, međusobno su povezane šavovima što ih čini nepomičnima i kao takve zatvaraju cranium – šupljinu u kojoj se nalazi mozak. Za razliku od njih, donja čeljust je pokretna jer je s ostatkom lubanje spojena zglobovima. Slušne koštice (čekić, nakovanj i stremen) i podjezična kost također se mogu smatrati dijelom lubanje.

Stanište:

Čovjek naseljava kopno. Rasprostranjen je na svim kontinentima osim Antarktici.

Sistematika:

vrsta -> rod -> porodica -> red -> razred -> koljeno -> carstvo -> domena

Homo sapiens -> Homo -> Hominoidea -> Primates -> Mammalia -> Chordata -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

1. Richard L. Drake; A.Wayne Vogl; Adam W.M. Mitchell (2018) Gray’s Basic Anatomy. Elsevier, Inc.

Opisao/la: Sara Vukman

Datum unosa: 6.11.2020.

Papučica

Hrvatski naziv: Papučica
Latinski naziv: Paramecium caudatum

Mjesto pronalaska: Nepoznat
Datum pronalaska: Nepoznato

Sakupljač: uzgoj

Opis: Praživotinja iz razreda trepetljikaša, duga 150 do 300 mikrometara. Na cijeloj površini jednostaničnoga tijela nalaze se guste, jednako duge trepetljike pomoću kojih se kreće. Ima samo jedan mikronukleus te uglavnom se hrani bakterijama.

Stanište: Živi slobodno u kopnenim vodama i na moru. Lako se održava u kulturi pa se često koristi u laboratorijskim pokusima.

Sistematika:
vrsta -> rod -> porodica -> red -> razred -> koljeno -> carstvo -> domena

Paramecium caudatum -> Paramecium -> Parameciidae -> Peniculida -> Oligohymenophorea -> Ciliophora -> Chromista -> Eucariota

Literatura:

1. Leksikografski izvod Miroslav Krleža

2. Catalogue of life

Opisao: Duje Perković

Datum unosa: 06.11.2020

Rak grmalj

Hrvatski naziv: Rak grmalj
Latinski naziv: Eriphia verrucosa

Mjesto pronalaska: Nepoznato
Datum pronalaska: Nepoznat
Sakupljač:Mirko Pešo

Fotograf: Duje Štolfa

Opis: Živi među kamenjem i morskim algama u plitkoj vodi uz stjenovite obale do dubine od 15 metara. Rak grmalj može doseći širinu od 9 centimetara i duljinu od 7 cm. Oklop mu je gladak, smeđe-crveno do smeđe-zelene boje, s žutim pjegama. Prednji mu je rub naoružan sa sedam “zubaca” s obje strane i pet ili šest između očiju. U proljeće migrira u plitku vodu, duboku manje od 1 metra, a razmnožavanje započinje u svibnju ili lipnju; vrlo plodna vrsta. Hrani se školjkama , gastropodima, mekušcima. Vrlo plodna vrsta.

Stanište: Ovu vrstu možemo pronaći u Crnom moru, Sredozemnom moru i istočnom Atlantiku od Bretanje do Mauritanije i Azora.

Sistematika:
vrsta -> rod -> porodica -> red -> razred -> koljeno -> carstvo -> domena

Nephrops -> Eriphiidae -> Decapoda -> Malacostraca -> Crustacea -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

Ray Ingle (1997.): Crayfishes, Lobsters and Crabs of Europe

Opisao/la: Jana Matić

Datum unosa: 6.11.2020.

Kućna paprat

Hrvatski naziv: Kućna paprat
Latinski naziv: Nephrolepis exaltata

Mjesto pronalaska: Srednje Selo, otok Šolta

Datum pronalaska: 20.10.2019.

Fotograf: Lea Purtić

Opis: Biljka jest trajna, te je karakteristična po svojim neparno perasto sastavljenim listovima koji rastu direktno iz zemlje, dugi su, šiljasti, uglavnom uspravni. Mogu narasti i do 250 cm dužine. Na listovima ima male, ušiljene, naizmjenično poredane listiće.

Stanište: Nalaze se na području močvara i šuma Afrike, Južne i Srednje Amerike, dok se u Hrvatskoj uzgaja kao sobna biljka.

Sistematika:

vrsta -> rod -> porodica -> red -> razred -> koljeno -> carstvo -> domena

Nephrolepis exltata -> Nefrolepis -> Lomariopsidaceael -> Polypodiopsida -> Pteridophyta -> Plantae -> Eucariota

Literatura:

1. U. Quattrocchi. (2016.): CRC World Dictionary of Medicinal and Poisonous Plants: Common Names, Scientific Names, Eponyms, Synonyms, and Etymology. CRC Press

Opisala: Lucija Sorić

Datum unosa: 06.11.2020

Poskok

Hrvatski naziv: Poskok
Latinski naziv: Vipera ammondytes ammodytes L.

Mjesto pronalaska: Hvar

Datum pronalaska: 10.8.2019

Fotograf: Kristina Katić

Opis: Poskok je naša najotrovnija zmija. Može narasti do veličine između 65cm i 90cm. Mužjak je pretežito siv, a ženka sivkasta, smećkasta i crvenosmećkasta. Na leđima se nalazi nepravilna crna pruga u obliku romba ili “cik-cak”. Kod mužjaka je istaknutija. Rijetko je pruga u obliku ravne, obrubljene trake. Trbušna strana je sivkasta ili ružičasta s tamnijim točkama ili mrljama. Donji dio repa je crven, žućkast ili zelenkast. Melanizam je rijedak. Tijelo im je robusno. Imaju trokutastu glavu s malim i nepravilnim pločicama. Na vrhu njuške nalazi se karakterističan roščić. Hrane se šumskim miševima, malim pticama, gušterima, zelembaćima i sljepićima. Plijen ubija otrovom. Iako je relativno mirna i spora zmija, kada se nađe u opasnosti postane agresivna i grize. Ovoviviparna je.

Stanište: Od sjeverne Italije i južne Austrije proteže sve do Male Azije, Sirije, zapadnog Kavkaza. Na našim područjima najpogodnije stanište su im otoci. Nalzimo ga na dobro osunčanim suhim kamenjima i stjenovitim travnatim padinama.Vrlo je česta pojava na visinama od 900m do 1000m

Sistematika:
vrsta -> rod -> porodica -> red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Vipera ammodytes L.-> Vipera -> Viperidae -> Serpentes-> Sauropsida -> Verterbrata -> Chortada -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

2. Janev Hutinec, B.; Lupret-Obradović, S. (2005) Zmije Hrvatske : priručnik za određivanje vrsta. Zagreb: Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske – Hyla.

1. Čurčić, V. (1931) Naše zmije otrovnice. Sarajevo: Trgovačka štamparija.

Opisala: Sara Vukman

Datum unosa: 06.11.2020

Škamp

Hrvatski naziv: Škamp

Latinski naziv: Nephrops norvegicus

Mjesto pronalaska: Vis
Datum pronalaska: 2001.
Sakupljač: Vesna Dobronić

Fotograf: Duje Štolfa

Opis:

Tanak, narančasto-ružičasti jastog koji naraste do 25 cm. Jedina sačuvana vrsta u rodu Nephrops. Glava i prsište su povezani u nesegmentirani glavopršnjak, dok se rep sastoji od kolutića, a završava krajem nalik lepezi koja pomaže pri kretanju kroz more. Prva tri para nogu nose kliješta, od kojih su prva uvelike izdužena s izraženim bodljikavim grebenom . Od dva para antena, drugi je duži i tanji. Složene oči u obliku bubrega smještene su na pomičnom dršku. Škampi rade jazbine duboke od 20 do 30 centimetara, s razmakom od 50 do 80 centimetara između prednjih i stražnjih ulaza.

Stanište:

Pronalazi se u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu i Sjevernom moru, čak na sjeveru do Islanda i sjeverne Norveške, te na jugu do Portugala. Nije uobičajen u Sredozemnom moru, osim u Jadranskom moru, posebno u sjevernom dijelu Jadrana.

Sistematika:
vrsta -> rod -> porodica -> red -> razred -> koljeno -> carstvo -> domena

Nephrops -> Nephropidae -> Decapoda -> Malacostraca -> Crustacea -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

Ray Ingle (1997.): Crayfishes, Lobsters and Crabs of Europe

Opisao/la: Jana Matić

Datum unosa: 6.11.2020.

Pjegavi daždevnjak

Hrvatski naziv: Pjegavi daždevnjak
Latinski naziv: Salamandra salamandra

Mjesto pronalaska: Vinovo

Datum pronalaska: 25.10.2020.

Fotograf: Gordana Komar

Opis: Pjegavi daždevnjak je vodozemac iz roda daždevnjaka. Duguljasta je tijela, s četiri kratke noge podjednake dužine i dugačkim repom. Duljina im je obično od 15cm do 25cm. Mužjaci su manji od ženki. Ne postoje dva identična pjegava daždevnjaka. Žute točke i linije su uobičajene, ali neke jedinke imaju i narančaste naznake. Žarke boje služe kao upozorenje za njihovu toksičnost. Mesožderi su. Love beskralježnjake poput crva i puževa. Životni vijek im je do 50 godina. Broj mladunaca može biti do 70 larvi.

Stanište: Pojavljuju se u južnoj i središnjoj Europi, sve do zapadnih obala Crnog mora. Naseljavaju vlažna područja, a ponajviše šume.

Sistematika:
vrsta -> rod -> porodica -> red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Salamandra salamandra -> Salamandra -> Salamandridae -> Caudata -> Amphibia -> Verterbrata -> Chordata -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

1. Alderton, D. (2012) Enciklopedija životinja. Rijeka: Naklada Uliks.

Opisala: Sara Vukman

Datum unosa: 06.11.2020

Tarantula

Hrvatski naziv: Tarantula
Latinski naziv: Theraphosida sp.

Mjesto pronalaska: Split (uzgoj)
Datum pronalaska: 2017.
Sakupljač: učenik

Fotograf: Duje Štolfa

Opis:

Neke od najvećih vrsta tarantula mogu težiti preko 85 g. Najveći zabilježeni primjerci vrste Theraphosa blondi koja nastanjuje područje Venezuele i Brazila dosežu težinu od 170 g i raspon nogu do 30 cm. Mužjaci su dulji, a ženke veće u opsegu. Veličina kliješta tarantule doseže najviše 3,8 cm. Tijelo tarantule, kao i svih drugih pauka sastoji se od dva glavna dijela, prosome i opistosome. Na prosomi se nalazi četiri para očiju, četiri para nogu, kliješta.

Hrane se uglavnom kukcima, manjim glodavcima i ostalim sitnim životinjama. Ubrizgavaju otrov u žrtvu koji ih paralizira, te ih razgrađuje u probavljiviju smjesu.

Stanište:

Tarantule se javljaju diljem Sjedinjenih Država, Meksika, Srednje Amerike i cijele Južne Amerike. Ostale vrste pronalazimo po cijeloj Africi, većem dijelu Azije (uključujući otoke Ryukyu na jugu Japana) i cijeloj Australiji. U Europi se poneke vrste javljaju u Španjolskoj, Portugalu, Turskoj, južnoj Italiji i na Cipru.

Sistematika:
porodica -> podred -> red -> razred -> koljeno -> carstvo -> domena

Theraphosidae -> Mygalomorphae -> Araneae -> Arachnida -> Chelicerata -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

J.L. Cloudsley- Thompson: SPIDERS, SCORPIONS, CENTIPED
ES AND MITES , University of Khartoum and Keeper, Sudan Natural History Museum Formerly Lecturer in Zoology, University of London, King’s College
Samuel D. Marshall:Tarantulas and other Arachnids, Barrron’s

Opisao/la: Jana Matić

Datum unosa: 6.11.2020.