Pjegavi daždevnjak

Hrvatski naziv: Pjegavi daždevnjak
Latinski naziv: Salamandra salamandra

Mjesto pronalaska: Nepoznato
Datum pronalaska: Nepoznato
Sakupljač: Nepoznato

Fotograf: Sara Vukman

Opis: Duljina im je obično od 15cm do 25cm. Mužjaci su manji od ženki. Ne postoje dva identična pjegava daždevnjaka. Žute točke i linije su uobičajene, ali neke jedinke imaju i narančaste naznake. Žarke boje služe kao upozorenje za njihovu toksičnost. Mesožderi su. Love bezkralježnjake poput crva i puževa. Životni vijek im je do 50 godina. Broj mladunaca može biti do 70 larvi.

Stanište: Pojavljuju se u južnoj i središnjoj Europi, sve do zapadnih obala Crnog mora. Naseljavaju vlažna područja, a ponajviše šume.

Sistematika:
vrsta -> rod -> porodica ->  red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Salamandra salamandra -> Salamandra -> Salamandridae -> Caudata -> Amphibia -> Verterbrata -> Chordata -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

1. Alderton, D. (2012) Enciklopedija životinja. Rijeka: Naklada Uliks. 

Opisao/la: Sara Vukman

Datum unosa: 28.1.2020.

Istočni smrdljivac

Istočni smrdljivac

Hrvatski naziv: Istočni smrdljivac
Latinski naziv: Eurostus validus

Mjesto pronalaska: Uzgojeno u Kini
Datum pronalaska: /
Sakupljač: /

Opis: Pohlepno sišu biljni sok i smatraju se štetnicima. Imaju blago izduženo tijelo i uočljivi uglati pronotum. S leđne strane su zagasitih boja, ali kad rašire krila, otkriva se tijelo žarkih i upečatljivih boja koje upozoravaju da su otrovne. Rijetko kad dosežu duljine veće od 2 cm. Izrazito su opasni za poljoprivredu zbog svoje destruktivne moći.

Stanište: Većina živi u prašumama, neke su se vrste prilagodile za usjeve.

Sistematika:
vrsta -> rod -> porodica -> podred-> red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Eurostus validus -> Eurostus -> Pentatomidae -> Heteroptera -> Hemiptera -> Insecta -> Hexapoda -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

Pravi kukci: naučite sve o njihovom mikrosvijetu, br. 11, De Agostini Hellas Ltd, 2012.

9. Habdija, I. et al. (2011) Protista – protozoa – metazoa – intervertebrata: strukture i funkcije. Zagreb: Alfa.

Opisao/la: Sara Vukman

Datum unosa: 28.1.2020.

Emin poljski šturak

Emin poljski šturak

Hrvatski naziv: Emin poljski šturak
Latinski naziv: Teleogryllus emma

Mjesto pronalaska: Uzgojeno u Kini
Datum pronalaska: /
Sakupljač: /

Fotograf: Jana Matić

Opis: Obilježavaju ih kraće noge u usporedbi sa skakavcima i razmjerno duga ticala. Treći par nogu je dobro razvijen za skakanje. Prvi par krila su pretvorena u stridulacijske organe kojima se mužjaci glasaju. 

Stanište: Najčešće u poljima, ali žive i u šumama tropskih i umjerenih klima te su se neke vrste prilagodile relativno suhim klimama.

Sistematika:

rsta -> rod -> porodica  -> podred-> red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Teleogryllus emma -> Teleogryllus -> Gryllidae -> Ensifera -> Orthoptera -> Insecta -> Hexapoda -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

Pravi kukci: naučite sve o njihovom mikrosvijetu, br. 10, De Agostini Hellas Ltd, 2012.

9. Habdija, I. et al. (2011) Protista – protozoa – metazoa – intervertebrata: strukture i funkcije. Zagreb: Alfa.

Opisao/la: Jana Matić

Datum unosa: 28.1.2020.

Crni tropski cvrčak

Crni tropski cvrčak

Hrvatski naziv: Crni tropski cvrčak
Latinski naziv: Cryptotympana sp.

Mjesto pronalaska: Uzgojeno u Kini
Datum pronalaska: /
Sakupljač: /

Fotograf: Duje Perković

Opis: Krupno, crno tijelo s velikom glavom i malim ticalima te dva para krila koja su razmjerno duža od zatka. Opaža okolinu pomoću složenih očiju te, kao i većina vrsta cvrčaka, ističe se monoton glas kojim se glasa.

Stanište: Vlažne šume azijskog kontinenta gdje prevladavaju umjerene temperature te biljne vrste čijim se sokom hrane.

Sistematika:
vrsta -> rod -> porodica -> nadporodica -> podred-> red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Nije poznato pravo ime -> Cryptotympana -> Cicadidae -> Cicadoidea -> Auchenorrhyncha ->  Homoptera -> Insecta -> Hexapoda -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

Pravi kukci: naučite sve o njihovom mikrosvijetu, br. 9, De Agostini Hellas Ltd, 2012.

9. Habdija, I. et al. (2011) Protista – protozoa – metazoa – intervertebrata: strukture i funkcije. Zagreb: Alfa.

Opisao/la: Duje Perković

Datum unosa: 28.1.2020.

Golema bambusova pipa

Golema bambusova pipa

Hrvatski naziv: Golema bambusova pipa
Latinski naziv: Cyrtotrachelus sp.

Mjesto pronalaska: Uzgojeno u Kini
Datum pronalaska: /
Sakupljač: /

Fotograf: Sara Vukman

Opis: Dosežu veličine od 6-7 cm, a ističu se po specifičnom uzorku koji se javlja na pokrilju.Imaju izrazito duge noge te dugo rilce na kojem nalazimo dva duga i koljenasta ticala. Neke vrste se smatraju štetnicima bambusovih drveća, a u nekim kulturama često služe i kao hrana. 

Stanište: Bujne bambusove šume u tropskim područjima SI Azije (Indija – JI Kina – Filipini – Indonezija)

Sistematika:

vrsta -> rod -> porodica -> nadporodica -> podred-> red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Cyrtotrachelus -> Curculionide -> Coleoptera -> Curculinonoidea  -> Polyphaga -> Insecta -> Hexapoda -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

Pravi kukci: naučite sve o njihovom mikrosvijetu, br. 8, De Agostini Hellas Ltd, 2012.

9. Habdija, I. et al. (2011) Protista – protozoa – metazoa – intervertebrata: strukture i funkcije. Zagreb: Alfa.

Opisao/la: Sara Vukman

Datum unosa: 28.1.2020.

Golemi jelenak2

Golemi jelenak

Golemi jelenak2
Golemi jelenak

Hrvatski naziv: Golemi jelenak
Latinski naziv: Gorcus titanus

Mjesto pronalaska: Uzgojeno u Kini
Datum pronalaska: /
Sakupljač: /

Fotograf: Jana Matić

Opis: Robustan izgled, duljina ponekad doseže i više od 11 cm. Glava i pronotum su jako razvijeni; široki, a zajedno čine polovinu ukupne duljine tijela. Čeljusti nisu toliko razvijene kao kod drugih vrsta, ali dojmljiv je po veličini. Kod vrste se javljaju razlike u trajanju razvoja ličinki mužjaka i ženki; mužjaka traje godinu dana, a ženki upola kraće. Najcijenjeniji primjerci su ujedno oni koji su se najbolje hranili tijekom stadija ličinke.

Stanište: Bukvina i hrastova šuma.

Sistematika:

vrsta -> rod -> porodica -> podred-> red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Dorcus titanus -> Dorcus -> Lucanidae -> Polyphaga -> Coleoptera -> Insecta -> Hexapoda -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

Pravi kukci: naučite sve o njihovom mikrosvijetu, br. 6, De Agostini Hellas Ltd, 2012.

9. Habdija, I. et al. (2011) Protista – protozoa – metazoa – intervertebrata: strukture i funkcije. Zagreb: Alfa.

 

Opisao/la: Jana Matić

Datum unosa: 28.1.2020.

Skakavac selac

Hrvatski naziv: Skakavac selac
Latinski naziv: Locusta migratoria

Mjesto pronalaska: Uzgojeno u Kini
Datum pronalaska: /
Sakupljač: /

Fotograf: Duje Perković

Opis: Treći par nogu  dobro razvijen za skakanje, dobro razvijena krila za duže letove, relativno kratka ticala i čeljusti kojima režu lišće i stabljike. Poznati su po uništavanju uroda u poljoprivredi zbog brojnosti u jatima (po nekoliko milijuna).

Stanište: Relativno suha područja gdje ima vegetacije (gustoća njihove populacije ovisi u količini vegatacije).

Sistematika:

 vrsta -> rod -> porodica -> podred-> red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Dorcus titanus -> Dorcus -> Lucanidae -> Polyphaga -> Coleoptera -> Insecta -> Hexapoda -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

Pravi kukci: naučite sve o njihovom mikrosvijetu, br. 5, De Agostini Hellas Ltd, 2012.

9. Habdija, I. et al. (2011) Protista – protozoa – metazoa – intervertebrata: strukture i funkcije. Zagreb: Alfa.

Opisao/la: Duje Perković

Datum unosa: 26.1.2020.

Zlatna mara

Hrvatski naziv: Zlatna mara
Latinski naziv: Cetonia aurata

Mjesto pronalaska: Uzgojeno u Kini
Datum pronalaska:
Sakupljač:

Fotograf: Sara Vukman

Opis: Veličine su oko 2cm. Vrlo su brze u letu. Odrasli izlaze iz kukuljive ljeti i ugibaju prije jeseni. Pri kretanju tijelo oblikuju u slovo C. Stražnje noge su im duge što im omogućuje penjanje na cvijeće. Odrasle jedinke se hrane cvjetovima, nektarom i peludi, a larve se hrane trulim drvećem i biljnom tvari. Imaju puno ogranaka. Kolekcionari ih cijene zbog metalne boje (sjajne, zelene boje). Ima tri para nogu za kretanje, trokutasti štitić i vratni štit na prednjoj strani tijela te pokrilje na stražnjoj strani tijela.

Stanište: Nalazmo ih od Južnog UK-a cijelom Europom. Odrasli vole svjetlo i toplinu, dok ličinke žive u trulom drveću.

Sistematika:
vrsta-> rod ->potporodica -> porodica  -> podred -> red ->razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Cetonia aurata -> Cetonia -> Cetoniinae -> Coleoptera -> Polyphaga -> Insecta -> Hexapoda -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

 

Literatura:

Pravi kukci: naučite sve o njihovom mikrosvijetu, br. 4, De Agostini Hellas Ltd, 2012.

9. Habdija, I. et al. (2011) Protista – protozoa – metazoa – intervertebrata: strukture i funkcije. Zagreb: Alfa. 1. Alderton, D. (2012)

Enciklopedija životinja. Rijeka: Naklada Uliks

Opisao/la: Sara Vukman

Datum unosa: 26.1.2020.

Golemi šumski škorpion

Golemi šumski škorpion

Hrvatski naziv: Golemi šumski škorpion

Latinski naziv: Heterometrus sp.

Mjesto pronalaska: Uzgojeno u Kini
Datum pronalaska: /
Sakupljač: /

Fotograf: Jana Matić

Opis: Potječu iz Azije, ali danas su prošireni od Pirenejskog poluotoka do Dalekog istoka, a postoje i vrste prenesene na afrički i američki kontinent. Pogoduje im visoka vlaga i male promjene temperatura.Proždrljivi predator kopnenih beskralješnjaka. Otrov mu nije izrazito opasan. Plijen zarobi debelim štipaljkama te mu slomi tijelo i raskomada ga. Ima četiri para nogu i dva para štipaljki. Primjerci ovoga roda su najveći među štipavcima (mogu narasti do 20cm i težiti do 32g).

Stanište: Relativno vlažna područja, unutrašnjost šuma tropskih područja.

Sistematika:
 vrsta-> rod -> porodica -> nadporodica -> red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Nije poznato pravo ime -> Heterometrus -> Scorpionidae -> Scorpiones -> Scorpionoidea -> Arachnida -> Chelicerata -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

Pravi kukci: naučite sve o njihovom mikrosvijetu, br. 3, De Agostini Hellas Ltd, 2012.                                                                                                            

9. Habdija, I. et al. (2011) Protista – protozoa – metazoa – intervertebrata: strukture i funkcije. Zagreb: Alfa.

Opisao/la: Jana Matić

Datum unosa: 26.1.2020.