IMG_20201106_165123 (1)

Poljarica

IMG_20201106_165123 (1)

Hrvatski naziv: Poljarica
Latinski naziv: Hierophis gemonensis

Mjesto pronalaska: Vis 
Datum pronalaska: 2000.
Sakupljač: Vesna Dobronić

Fotograf: Lucija Sorić

Opis: Najviše može narasti 100cm, a ponekad i do 120cm. Odozgo je pepeljasto sive, maslinastozelene ili sivosmeđe boje s malim tamnim točkama na prednjem dijelu tijela. Trbušna strana je žućkasta ili bjelkasta uglavnom s tamnim točkama na stranama vrata. Vitka je. Ima dobro izraženu glavu i glatke leđne ljuske. Kada je u opasnosti, agresivna je i grize. Hrani se uglavnom gušterima, ali i većim slakavcima, malim zmijama, malim sisavcima i mladim pticama. Jede živi plijen. Oviparna je. Nije otrovna.

Stanište: Obala Jadrana od Slovenije do Grčke i njenih otoka. U Hrvatskoj rasprostranjena je čitavom obalom Jadrana i na mnogim otocima. Živi uglavnom na suhim staništima s bogatom vegetacijom, a ponekad se nalazi i u vlažnim područjima te u blizini vode.

Sistematika:

vrsta -> rod -> porodica ->  red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Hierophis gemonensis-> Hierophis -> Colubridae -> Serpentes-> Sauropsida -> Verterbrata -> Chortada -> Animalia -> Eucariota

Literatura: 2. Janev Hutinec, B.; Lupret-Obradović, S. (2005) Zmije Hrvatske : priručnik za određivanje vrsta. Zagreb: Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske – Hyla.

Opisao/la: Jana Matić

Datum unosa: 28.01.2020.

Bjelouška

Hrvatski naziv: Bjelouška
Latinski naziv: Natrix natrix persa

Mjesto pronalaska:
Datum pronalaska:
Sakupljač:

Fotograf: Duje Perković

Opis: Može narasti do 120cm, a ponekad i do 200cm. Ženke su veće od mužjaka. Leđna strana im je zelenkasta, siva ili crna i može imati dvije svijetle pruge. Trbušna strana tijela im je bijela s crnim mrljama kojih ima više prema kraju tijela. Na glavi im se nalaze tzv. uške, tamno obrubljene mrlje iznad glave koje mogu biti bijele, narančaste, žućkaste ili crvenkaste. Relativno je vitka. Glava joj je jasno istaknuta od tijela. Nije otrovna. Hrani se uglavnom vodozemcima, ali i ribama te mladim pticama i malim sisavcima. Jede živi plijen. Kada je u opasnosti ne grize već se pravi mrtva. Oviparna je.

Stanište: Nalazimo je na području gotovo cijele Europe osim krajnjeg sjevera te u zapadnoj Aziji i na sjeveru Afrike. Rasprostranjena je u cijeloj Hrvatskoj. Naseljava uglavnom blizine stajaćih i sporotekućih voda.

Sistematika:

vrsta -> rod -> porodica ->  red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Natrix natrix persa -> Natrix -> Colubridae-> Serpentes-> Sauropsida -> Verterbrata -> Chortada -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

2. Janev Hutinec, B.; Lupret-Obradović, S. (2005) Zmije Hrvatske : priručnik za određivanje vrsta. Zagreb: Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske – Hyla.

Opisao/la: Duje Perković

Datum unosa: 28.01.2020.

Poskok

Hrvatski naziv: Poskok
Latinski naziv: Vipera ammondytes ammodytes L.

Mjesto pronalaska: Mosor
Datum pronalaska: 20.07.1990.
Sakupljač: Mate Skejić

Fotograf: Sara Vukman

Opis: Poskok je naša najotrovnija zmija. Može narasti do veličine između 65cm i 90cm. Mužjak je pretežito siv, a ženka sivkasta, smećkasta i crvenosmećkasta. Na leđima se nalazi nepravilna crna pruga u obliku romba ili “cik-cak”. Kod mužjaka je istaknutija. Rijetko je pruga u obliku ravne, obrubljene trake. Trbušna strana je sivkasta ili ružičasta s tamnijim točkama ili mrljama. Donji dio repa je crven, žućkast ili zelenkast. Melanizam je rijedak. Tijelo im je robusno. Imaju trokutastu glavu s malim i nepravilnim pločicama. Na vrhu njuške nalazi se karakterističan roščić. Hrane se šumskim miševima, malim pticama, gušterima, zelembaćima i sljepićima. Plijen ubija otrovom. Iako je relativno mirna i spora zmija, kada se nađe u opasnosti postane agresivna i grize. Ovoviviparna je.

Stanište: Od sjeverne Italije i južne Austrije proteže sve do Male Azije, Sirije, zapadnog Kavkaza. Na našim područjima najpogodnije stanište su im otoci. Nalzimo ga na dobro osunčanim suhim kamenjima i stjenovitim travnatim padinama.Vrlo je česta pojava na visinama od 900m do 1000m 

Sistematika:

vrsta -> rod -> porodica ->  red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Vipera ammodytes L.-> Vipera -> Viperidae -> Serpentes-> Sauropsida -> Verterbrata -> Chortada -> Animalia -> Eucariota

Literatura: 2. Janev Hutinec, B.; Lupret-Obradović, S. (2005) Zmije Hrvatske : priručnik za određivanje vrsta. Zagreb: Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske – Hyla.

1. Čurčić, V. (1931) Naše zmije otrovnice. Sarajevo: Trgovačka štamparija.  

Opisao/la: Sara Vukman

Datum unosa: 28.01.2020.

DSC_0005 (1) (1)

Formoški ružičar

DSC_0005 (1) (1)

Hrvatski naziv: Formoški ružičar
Latinski naziv: Dicronocophalns sp.

Mjesto pronalaska: Uzgojeno u Kini
Datum pronalaska:
Sakupljač:

Fotograf: Jana Matić

Opis: Tijelo im je kuglastog oblika. Jaja odlažu u kugle balege koje zakopavaju u tlu i ličinke se hrane balegom. Odrasli kukci se hrane cvjetnim prahom.

Stanište: Nalazimo ga na ružama.

Sistematika:

vrsta -> rod -> porodica -> podred -> red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Nije poznato pravo znanstveno ime -> Dicronocophalns -> Scarabeidae -> Polyphaga -> Coleoptera -> Insecta -> Hexapoda -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

9. Habdija, I. et al. (2011) Protista – protozoa – metazoa – intervertebrata: strukture i funkcije. Zagreb: Alfa.

Opisao/la: Jana Matić

Datum unosa: 28.01.2020.

Golemi azijski stršljen

Golemi azijski stršljen

Hrvatski naziv: Golemi azijski stršljen
Latinski naziv: Vespa sp.

Mjesto pronalaska: Uzgojeno u Kini
Datum pronalaska: /
Sakupljač: /

Fotograf: Duje Perković

Opis: Veličina je glavno obilježje; može doseći duljinu od 45mm, uz raspon krila od 76mm. Prekriveni su tamno-svijetlim prugama, najčešće u uzorku crne i žute. Imaju dvije snažne čeljusti i sastavljene, tamnosmeđe oči. Otrov im je izrazito snažan te opasan za većinu ljudi. Predstavljaju veliki problem u pčelarstvu zbog svoje proždrljivosti.

Stanište: Potječu iz Azije, ali danas su prošireni od Pirenejskog poluotoka do Dalekog istoka, a postoje i vrste prenesene na afrički i američki kontinent. Pogoduje im visoka vlaga i male promjene temperatura.

Sistematika:

vrsta -> rod -> porodica -> podred -> red -> razred -> potkoljeno -> koljeno -> carstvo -> domena

Nije poznato pravo znanstveno ime -> Vespa -> Vespidae -> Apocrita  -> Hymenoptera -> Insecta -> Hexapoda -> Arthropoda -> Animalia -> Eucariota

Literatura:

Pravi kukci: naučite sve o njihovom mikrosvijetu, br. 2, De Agostini Hellas Ltd, 2012.

9. Habdija, I. et al. (2011) Protista – protozoa – metazoa – intervertebrata: strukture i funkcije. Zagreb: Alfa.

Opisao/la: Duje Perković

Datum unosa: 28.01.2020.